Centar za kulturu i film Augusta Cesarca i Knjižnica Kajfešov brijeg vas pozivaju na izložbu radova portretnog karikaturiste Ivana Sabolića

5.10.2020. u 18 sati

Otvaranje izložbe karikatura i druženje s autorom izložbe

/izložba se može razgledati unutar radnog vremena knjižnice/

7.10.2020. u 18 sati

Crtanje brzopoteznih portretnih karikatura – radionica za građane

/broj sudionika ograničen! Info i prijave na radionice@centarcesarec.hr/

 

Radno vrijeme knjižnice Kajfešov brijeg:

Ul. grada Gualdo Tadino 4, Zagreb

pon 13:00 – 19:30
uto-sri 13:00 – 19:30
čet-pet-sub 8:00 – 14:00

 

Zbog sigurnosti zdravlja posjetitelja i korisnika knjižnice, provode se posebne epidemiološke mjere uvedene temeljem odluka Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu u cilju sprječavanja širenja zaraze koronavirusom.

Prilikom dolaska u knjižnicu obavezno je korištenje maske za lice preko usta i nosa uz obavezno poštivanje razmaka od dva metra i obavezne dezinfekcije ruku prilikom ulaska u knjižnicu.

 

IVAN SABOLIĆ rođen je 1980. godine u Osijeku, gdje je odrastao i školovao se za grafičkog tehničara u školi Ruđera Boškovića.

Od osnovne škole bavi se crtanjem kratkih stripova i karikatura, a 1995. godine objavljene su mu prve karikature u dnevnim novinama  „Glas Slavonije“.

Prvu samostalnu izložbu karikatura održao  je u Osijeku 2006. godine. Godine 2007. seli u Zagreb i postaje aktivni član HDK – Hrvatskog društva karikaturista.

Uz nekoliko samostalnih izložbi, sudjelovao je u brojnim skupnim izložbama društva, te na međunarodnim festivalima karikatura diljem svijeta.

Profesionalno se bavi crtanjem kolornih i crno bijelih portretnih karikatura, uživo ili prema fotografiji. Brojni su kongresi, stručni simpoziji, vjenčanja i drugi veliki skupovi koje je obogatio svojim nastupom, priuštivši nazočnima nezaboravan spektakl. Kao ilustrator radio je na više projekata za školske udžbenike te inozemne klijente. Posljednjih nekoliko godina tijekom ljetne sezone duž jadranske obale promovira portretnu karikaturu. Iako se kao umjetnik razvijao i napredovao u smjeru karikaturiste, u slobodno vrijeme se bavi i slikanjem.

*          *           *

Karikatura (tal. caricare – natovariti, pretjerati) je šaljivi likovni prikaz jedne ili više osoba ili događaja,  koji namjerno pretjerano preuveličava i deformira istaknute osobine portretiranog pojedinca.

Često sredstvo društvene ili moralne kritike.

Karikirati – nacrtati/crtati, stvoriti/stvarati karikaturu. Prikazati/prikazivati što na netočan, neistinit ili iskrivljen način

IZVOR:

Portal Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, http://ihjj.hr/

Portal Hrvatski leksikon, https://www.hrleksikon.info/

 

Možemo bez lažne skromnosti ustvrditi da hrvatska karikatura pripada u sam vrh europske i svjetske scene. Nažalost, većina hrvatskih karikaturista ne živi od karikature, već im je ona hobi ili drugi posao. Stoga nam je cilj ovim programom promovirati karikaturu i strip izraz kao žive grane likovne umjetnosti.

Portretna karikatura je kombinacija karikature i portreta, gdje se zadržava karikiranje osobe, tj. prenaglašavanje neke fizičke karakteristike lica ili zanimanja kojim se osoba bavi, s ciljem da se osoba lakše prepozna u crtežu koji je više simbolički nego fotografski.

Karikatura je brz medij, brzo komunicira s ljudima i dinamična je.

Brzopotezno crtanje portretnih  karikatura je u posljednje vrijeme sve popularnije. Izaziva posebno zanimanje budući da je autor karikature u prilici vidjeti reakcije ljudi koje je u svega par minuta nacrtao.

 

Koliko smo se puta dobro nasmijali simpatičnim crtežima poznatih osoba i aktualnih događaja, poznatijima kao karikature?

Jesmo li se ikad zapitali kako one nastaju, te što sve treba imati umjetnik koji se bavi ovim specifičnim likovnim izričajem?

Malo groteske, satire, oštroumnosti, humora i lakoće zapažanja. A inspiracija je svugdje oko nas…

Dokle god je ljudskih mana, nepravde, umišljenih veličina, dnevne politike i loše vođenog svijeta, karikaturistima neće manjkati materijala.

 

 

“Uspjela karikatura, čak i kad je nacrtana u nekoliko brzih poteza, rezultat je dugotrajnog intelektualnog i misaonog procesa. Karikatura je instant filozofija koja traži malo vremena, malo crtačke vještine, malo duhovitosti i mnogo znanja o životu i svijetu. … Samo konzumiranje odnosno tumačenje karikature zahtijeva gotovo jednak intelektualni napor kao i njeno stvaranje. Štoviše, u startu se podrazumijeva da će publika uraditi jedan važan dio misaonog rada i naravno užitka sadržanog u odgonetanju i “razotkrivanju” onoga što je skriveno iza karikature te je upravo zahvaljujući jednom takvom svojevrsnom paktu između publike i autora umjetnost karikature uopće moguća. … Za razliku od znanosti i umjetnosti, bit uspjele karikature nije sadržana u tome da nam otkrije nešto novo, već se ona nalazi u prepoznavanju postojećeg kroz njegovo različito čitanje, novo i drugačije od propisanog i konvencionalnog. Činjenica da ona nije preslikavanje stvarnosti već njena tendenciozna interpretacija trajno određuje karikaturu kao društveni komentar.”

(Odlomak iz knjige „Karikatura i pokret“, Hrvatski filmski savez, Zagreb 2008.)