Radionica glazbe i zvuka u filmu kao dvodnevni uvod u bogati audio aspekt filmske umjetnosti.

Primjećujete li glazbu u filmu?

Čemu ona služi?

Koja je njezina uloga?

Bi li film mogao i bez nje?

A zvuk?

Znate li što je nijemi film?

Kako bi današnji film izgledao bez zvuka?

 

Korištenje zvuka na filmu

Zvukovi u filmu mogu biti oni kojima je izvor u kadru i oni kojima je izvor izvan kadra („off“). Ovi drugi često imaju simboličku ili retoričku vrijednost: čine doživljavanje određenog trenutka filma intenzivnijim, pojavljuju se kao nešto iznimno važno, često stvaraju napetost jer gledatelji nastoje otkriti izvore zvuka, djeluju kao autorov komentar prizora.

Odsutnost ili uočljivo utihnuće zvukova obično stvara osjećaj nelagode jer se bezvučni svijet čini mrtvim, neprirodnim.

Vrste zvukova na filmu

  1. ŠUMOVI – svi zvukovi osim govora i glazbe (iz prirode, zvukovi strojeva i vozila, hodanje i sl.). Njihova je uporaba osobito upečatljiva u kriminalističkim (zvuk sirene policijskoga auta, pucnjava) i psihološkim filmovima (kucanje sata, koračanje, lupanje vratima).

 

  1. GOVOR – razlikuje se od govora u kazalištu koji ima scensku izražajnu vrijednost. Različita „nesavršenstva“ govora u filmu pridonose realističnosti prizora. Govor kojem se izvor ne vidi uvijek djeluje kao komentar (početak Građanina Kanea). Rečenice koje neki lik izgovara mogu se prikazati i montažno razlomljeno, u nekoliko kadrova, a izbor kuta snimanja i plana može naglasiti pojedine riječi (poznati „pupoljak“ iz Građanina Kanea), prividno ubrzati ili usporiti govor.

 

  1. GLAZBA – može biti ona kojoj je izvor vidljiv u kadru (npr. pijanist Sam u Casablanci) ili ona koja je pridodana fotografskom zapisu. Ova druga ima najrazličitije mogućnosti primjene jer glazba u tom slučaju poprima vrijednost komentara. Npr. zbog nenadanosti njezinog pojavljivanja gledatelj osjeća da je počela nova faza u razvoju filmske priče i sl. Glazba uvijek izaziva određeni ugođaj.

 

Način izvođenja i aktivnosti:

Tema prvog dijela radionice je glazba. Gdje ćemo, kroz slušanje, različite primjere te sviranje, istraživali ulogu glazbe u filmu, važnost izbora orkestracije i različitih funkcija koje ima glazba u filmu. Preko djeci poznatih animiranih i igranih filmova, na brojnim ćemo primjera prepoznavati ulogu glazbe te na kraju i sami napraviti vlastitu orkestraciju na zadane slike u pokretu.

Funkcije glazbe

  1. a) imitatorska – zvukovi oponašaju prirodne zvukove; najčešće se primjenjivala u razdoblju nijemog filma, danas uglavnom u animiranim filmovima i komedijama
  2. b) ilustrativna – glazbom se „objašnjava“ prizor, npr. lagana glazba uz sutonski ugođaj
  3. c) autonomna – glazba ne podržava ono što je vidljivo u prizoru nego njezina uspjela uporaba prizoru pridaje posebno značenje. Takav se tip glazbe često pojavljuje kao lajt-motiv, ponavljanjem se gledatelja usredotočuje na ono što je bitno za čitav film (Casablanca).

 

Drugi dio bit će posvećen zvuku u filmu i foley zvučnim efektima.

„Foley“ je reprodukcija svakodnevnih zvukova dodanih filmu, videu, video igrama ili bilo kojem drugom mediju u post-produkciji kako bi se poboljšala kvaliteta zvuka.

Primjeri takvih zvukova su koraci, pomicanje odjeće, dodiri kože, sjedanje i ustajanje, pomicanje raznih predmeta itd.

 

Nakon odgledanih primjera i sami ćemo postati foley majstori – ozvučit ćemo učionicu te s različitim materijalima (iz prirode, torbe, pernice i slično) uživo pratiti odabrani isječak iz dječjeg igranog filma.

Ciljevi:

Radionice su prilagođene različitom uzrastu i mogućnostima djece, a cilj im je isti – pomoć u pravilnom intelektualnom, estetskom, radnom i kreativnom razvoju.

 

Socijalno-emocionalni razvoj.

Razvijenije emocije i slika o sebi,  razvijenija sitna i krupna motoriku,  usredotočenija pažnja, razvijenije psiho-motorne sposobnosti, osjećaj pripadanja, sigurnosti i autonomije.

Razvijenije socijalne vještine.

Jače povjerenje u sebe i druge, razvijene opće i posebne kreativne spoznajne sposobnosti (od opažajnih sposobnosti do umijeća i smjelosti za uočavanje i rješavanje kreativnih problema  kao izazova za zdrav razvoj osobnosti).

Važnost kreativnosti očituje se u stvaranju novih ideja, pojmova i rješenja koja su od presudne važnosti za bolju i svjetliju budućnost pojedinaca, ali i cijelog društva. Bez kreativnosti danas ne bi postojali izumi kao što su Internet, računala, mobiteli, struja i brojni drugi bez kojih danas gotovo da i ne možemo zamisliti naš život.

 

Korisnici:

Učenici nižih razreda

 

Rezultati:

Osim edukacijske komponente, poticanja na kreativnost i stvaralaštvo ovaj projekt pruža mogućnost da prošire svoje vidike kroz direktno iskustvo poticano raznim kreativnim i interaktivnim modullima. Svako dijete najbolje usvaja znanje kroz aktivno sudjelovanje, isprobavanje, manipuliranje, testiranje i provjeravanje. Znanje, koje dijete usvoji na prirodan način, ostaje za cijeli život.

 

Kroz rad planiramo obuhvatiti četiri osnovna skupa značajki kreativnosti:

 

1) Stvaranje ideja – uključuje kognitivne značajke povezane s pojmom divergentnog

mišljenja ili sposobnosti kreativnog i metaforičkog mišljenja, a specifične značajke su:

 

2) fluentnost (protočnost), fleksibilnost (prilagodljivost), originalnost (izvornost),

elaborativnost (izvedivost) i metaforičko mišljenje

 

3) Produbljivanje ideja – uključuje kognitivne značajke povezane s konvergentnim

mišljenjem ili kritičkim mišljenjem, a specifične značajke su: Analiziranje,

sintetiziranje, reorganiziranje, redefiniranje, evaluacija, pronalaženje relacija, želja za

rješavanjem višeznačnosti ili stvaranjem reda u neredu, preferiranje kompleksnosti ili

razumijevanje kompleksnosti

 

4) Otvorenost i hrabrost za istraživanje ideja – podrazumijeva neke osobne kvalitete koje

se odnose na interese, iskustva, stavove i samopouzdanje, a specifične značajke su:

osjetljivost za probleme, estetsku osjetljivost, hrabrost, osjećaj za humor, religioznost,

fantaziju i imaginaciju, prihvaćanje rizika, toleriranje višeznačnosti, ustrajnost,

otvorenost za iskustvo, emocionalna osjetljivost, prilagodljivost, intuicija, spremnost

na razvitak, neprihvaćanje autoritarnih tvrdnji bez kritičkog razmatranja, integracija

različitosti i suprotnosti

 

5) Slušanje osobnog unutarnjeg glasa – je povezano sa samorazumijevanjem, vizijom

onog gdje želimo ići i posvećenosti djelovanju koje je potrebno za njeno postizanje, a

specifične značajke su: svjesnost kreativnosti, ustrajnost ili izdržljivost, samovođenje,

unutrašnja kontrola, introspektivnost, sloboda od stereotipa, koncentracija, energija i

radna etika

AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE:

Definicija akcijskog istraživanja u suvremenoj literaturi najčešće se navodi kao studija socijalne situacije u čijoj realizaciji sudjeluju oni koji su neposredni sudionici te situacije s ciljem unapređivanja prakse i kvalitete njenog razumijevanja.

-prikupljanje ideja

-prikupljanje podataka

 

Čovjek je kreativno biće. Kreator koji samo treba naučiti razviti svoje potencijale i koristiti svoje mogućnosti. Svaki čovjek ima mogućnost podijeliti s drugima svoje nove, drugačije, inovativne, nesvakidašnje kreativne ideje koje se mogu pozitivno odraziti na današnji svijet, unaprijediti ga i poboljšati. Na tom putu osobnog kreativnog razvoja djetetu su potrebni prvo roditelji koji će podupirati njegove ideje, poticati ga na istraživanje, na iznošenje svojih viđenja, svoga mišljenja, koji će ga poticati na maštu i na samostalno pronalaženje kreativnih rješenja za svakodnevne probleme s kojima se dijete susreće.

 

Autori i voditelji radionice su Ivana Đula i Luka Vrbanić.

Glazbenom pedagogijom bave se niz godina kroz platformu za izvedbene umjetnosti ARTAREA koju sami pokreću i vode od 2014. U sklopu platforme, surađuju s brojnim festivalima (ističemo otvaranje Festivala prava djece) te sa školama, vrtićima, centrima za kulturu i sl. Kao gostujući voditelji ovom se temom bave i u sklopu Restartove Filmske početnice. Zajedno skladaju glazbu za kazalište te su 2019. nagrađeni za najbolju glazbu u predstavi Zamrznute pjesme, na međunarodnom lutkarskom festivalu u Kragujevcu, Srbija.