Projekt Zagrebi Zagreb u fokusu ima istraživanje nematerijalne kulturne baštine i tradiciju zagrebačkih kvartova s naglaskom na posebnosti Gradske četvrti Črnomerec (Kustošija, Vrapče, Medvedgrad, Jelenovac, Šestinski dol…), kao i na potencijalu da u perspektivi projekt može obuhvatiti i ostale kvartove i kulturne centre.
Projekt se provodi putem brojnih aktivnosti kao što su predavanja, radionice, prezentacije, izložbe, pripovijedanje priča i legendi, radionice redizajna baštinskih elemenata, prikupljanje audio zapisa starijih sugrađana…
Suradnjom organizacija u kulturi (centri za kulturu, Knjižnice grada Zagreba, Etnografski muzej Zagreb), Zajednice folklornog amaterizma grada Zagreba kao i lokalnih udruga koje se bave očuvanjem i promocijom baštine Črnomerca, mjesnih odbora Gradske četvrti Črnomerec te participativnim uključivanjem građana i lokalne zajednice, postiže se sinergija djelovanja i podizanje svijesti usmjerene na širu javnost.
Od iznimne je važnosti novim naraštajima omogućiti razumijevanje kulturnog nasljeđa te valorizaciju kulturnih dobara i održivo korištenje baštinom. S ciljem očuvanja i približavanja baštine mlađim generacijama, moguće je neke njezine segmente reinterpretirati i redizajnirati. Na taj način približavamo baštinu većem broju korisnika te pridonosimo obogaćivanju turističke ponude grada Zagreba.
Inspirirani legendama o nastanku imena Zagreb naš smo projekt nazvali Zagrebi Zagreb.
Prema najpoznatijoj legendi koju je zabilježio Ivan Krstitelj Tkalčić ovuda je u vrijeme suše prolazio ban s vojskom. Pritom je naišao na izvor vode pored kojeg je sjedila djevojka Manda. Žedan ban dovikne djevojci „Mandušo, zagrabi!” Odatle potječe ime tog izvora Manduševac, po djevojci Mandi, a grad je prozvan Zagreb, od glagola „zagrabiti”.
Druga teorija kaže da ime grada Zagreba dolazi od glagola zagrepsti, tj. ukopati.
Prema trećoj teoriji ime Zagreb dovodi se u vezu sa starim hrvatskim imenom za obalu “b(e)reg”, koji se i danas koristi u općini Krašić, gdje Zagreb često nazivaju “Zabregom”.
U potrazi za nematerijalnom kulturnom baštinom Zagreba grebući ispod površine skidamo slojeve i u prošlosti otkrivamo ljepotu raznolikosti običaja, vjerovanja, pjesama, plesova, priča… Upravo su te priče i taj identitet i nas oblikovali. Zato je izuzetno važno njihovo osvještavanje i očuvanje za buduće generacije. Gledajući unatrag, lakše se suočavamo s onime sada, te nam prošlost pomaže kako bismo mogli u budućnosti kvalitetno i kreativno živjeti i stvarati novo sutra.
Suzvučje glasova koje postoji u naslovu Zagrebi Zagreb govori o slaganju, podudaranju, skladu koje i mi ovim projektom želimo postići.
U našem radu posežemo za raznim izvorima, pristupima, materijalima, načinima prezentacije…Pritom pozivamo i građane na aktivno sudjelovanje, traganje, otkrivanje, učenje…zagrebimo i zagrabimo Zagreb zajedno!
–
Planirane aktivnosti u 2024. godini tematski se naslanjaju na izložbu Etnografskog muzeja Intimni prostori svakodnevice.
Na izložbi autorice dr. sc. Zvjezdane Antoš po prvi put prikazani su predmeti iz zbirke pokućstva, koji potječu uglavnom iz 19. stoljeća i do sredine 20. stoljeća, zajedno sa suvremenim umjetničkim interpretacijama koje daju provokativan pogled na različite modalitete prostora intime čovjeka kao i na različitost prikazivanja i kompleksnih značenja svakodnevnih predmeta iz perspektive žena. Svakodnevni predmeti imaju veliko osobno značenje i uključeni su u današnja aktualna društvena pitanja i teme poput migracija i očuvanja baštine. Izloženi predmeti su kontekstualizirani i aktualnim radovima suvremenih hrvatskih autora.
- Obilazak izložbe Intimni prostori svakodnevice EMZ-a
- Stručna predavanja
- Kreativne radionice na temu izložbe (prikupljanje audio zapisa starijih sugrađana, fotografiranje najdražih obiteljskih predmeta, radionice fotomontaže…)
- Pripovijedanje zagrebačkih bajki, priča, legendi i likovne radionice
- Izložbe radova, uradaka s radionica (u prostorima Etnografskog muzeja Zagreb, KGZ-a, domovima umirovljenika…)
Program u svojim aktivnostima uključuje različite metode rada, istraživački je, interdisciplinaran te se provodi uz upotrebu novih tehnologija (audio, video…). U provedbu programa uključeni su stručnjaci iz područja povijesti, etnologije, likovne umjetnosti…Radionice, predavanja, izložbe za korisnike i posjetitelje su besplatni i sav materijal je osiguran.
REFERENCE VODITELJA:
Željka Jelavić – muzejska savjetnica – voditeljica muzejske edukacije, u Etnografskom muzeju u Zagrebu zaposlena od 1990. godine, od 1995. godine u području muzejske edukacije. Diplomirala sociologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica niza izložbi, stručnih članaka te urednica knjiga i priručnika te organizatorica domaćih i međunarodnih konferencija. Članica je više strukovnih udruženja, a od 2007. do 2011. godine predsjednica je Hrvatskoga etnološkog društva. Dobitnica je posebnog priznanja Hrvatskoga muzejskog društva za 2012. godinu za rad s društveno osjetljivim skupinama za projekt Dva muzeja iz susjedstva i posebnog priznanja Hrvatskoga muzejskog društva za osobiti doprinos radu Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju 2018. godine.
dr. sc. Domagoj Novosel – diplomirao na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod mentorstvom prof.dr.sc. Božene Vranješ Šoljan te doktorirao na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom doc.dr.sc. Ivana Bulića. Sukladno znanstvenom interesu do sada objavio dvije samostalne knjige, dvije u suautorstvu, autor brojnih članaka i prikaza knjiga u znanstvenim časopisima i zbornicima radova, urednik osam knjiga i zbornika radova i recenzent devet knjiga. Suautor priručnika Domovinski rat / Školska knjiga, 2015. godine, koji se koristi kao kao udžbenik za pripremu učitelja i nastavnika povijesti u osnovnim i srednjim školama. Obrazovnu i predavačku djelatnost vršio u više zagrebačkih osnovnih i srednjih škola te na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. U akademskoj godini 2015./2016. član ekspertne radne skupine za izradu Kurikuluma nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama pri Agenciji za odgoj i obrazovanje. Od 2017. do 2020. godine načelnik Sektora za demografski razvoj u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Od studenog 2020. godine do rujna 2021. godine voditelj Službe za istraživanje i praćenje demografskih kretanja u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade. Bio je član mnogih radnih grupa relevantnih za demografska pitanja i pitanja mladih. Recenzent znanstvenih radova u časopisu Pilar, Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, član Kajkavskog spravišča, član odjela za povijest Matice Hrvatske te suradnik u časopisu Advocata Croatiae.
Srebrenka Peregrin – preko dana se bavi klasičnim pripovijedanjem, prevodi i piše, a navečer podučava djecu engleskom jeziku. Pripovjedačica je s višegodišnjim iskustvom te preko dvije stotine nastupa u knjižnicama, obrazovnim ustanovama i SF&F konvencijama. Posljednjih je godina objavila dvadesetak priča, od kojih je nekolicina osvojile prve nagrade na natječajima (metaFORA 2017., Fairytalez 2019.) Surađuje sa Školskom knjigom kao autorica dodatnih tekstova i materijala za poticanje čitanja. Najčešće je možete naći u Zagrebu gdje šeta crnoga psa i pije crni čaj.
Kontakt:
Ivana Market ivana.market@centarcesarec.hr.